Ekološka mreža

Područje ekološke mreže Spačvanski bazen (šifra: HR1000006, POP) predstavlja nizinsko područje u istočnoj Slavoniji i prekriveno aluvijalnim hrastovim šumama. Stanište je važno za gniježđenje šumskih ptica grabljivica, dupljašica i dr., kao što su štekavac (Haliaeetus albicilla), crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), crna žuna (Dryocopus martius), bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), siva žuna (Picus canus) i crna roda (Ciconia nigra). Travnjačke površine na ovom području su vrlo oskudne, što značajno ograničava broj parova ptica grabljivica koji se mogu prehraniti na njima. POP Spačvanski bazen važno je za očuvanje osam ciljnih vrsta ptica.

Područje ekološke mreže Spačvanski bazen (šifra: HR2001414, POVS) šumsko je područje s reprezentativnim plavljenim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur), crne johe (Alnus glutinosa) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), smješteno u istočnom dijelu Hrvatske, na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Šume obuhvaćaju područja različite starosti kojima se redovito gospodari, osim s dva posebna šumska rezervata. Područje ima nekoliko rijeka (Virovi, Spačva, Studva, itd.) s vodenom i močvarnom vegetacijom. Područje ekološke mreže značajno je zbog očuvanja sedam ciljnih vrsta (dvije vrste beskralježnjaka, dvije vrste vodozemaca, jedna vrste gmaza te dvije vrste sisavaca) i dva ciljna stanišna tipa.

Napomena: *prioritetni stanišni tip

Područje ekološke mreže Spačva JZ (šifra:  HR2001415, POVS) nalazi se na najnižem dijelu Posavlja, tako da je protok površinskih i podzemnih voda vrlo intenzivan, a omogućava razvoj bogate i bujne vegetacije. Smješteno je na 82 m nadmorske visine. Područje ekološke mreže značajno je zbog očuvanja sedam ciljnih vrsta (dvije vrste beskralježnjaka, dvije vrste vodozemaca, jedne vrste gmaza te dvije vrste sisavaca) i četiri ciljna stanišna tipa.

Napomena: *prioritetni stanišni tip

Područjem ekološke mreže Dunav – Vukovar (šifra: HR2000372, POVS) obuhvaćen je tok Dunava i nizinsko obalno područje nizvodno od Osijeka i Vukovara do granice s Republikom Srbijom. Za veliki dio toka rijeka na ovom području karakteristične su muljevite obale te poplavna šumska vegetacija vrba i topola koju presijecaju rukavci, mrtvaje i manji vodotoci. Stajaća voda obrasla vodenom vegetacijom predstavlja povoljno stanište za dvoprugastog kozaka (Graphoderus bilineatus) kojem ovo područje
ekološke mreže predstavlja važno područje očuvanja u RH. Područje je bitno i za očuvanje leptira kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar), rogatog regoča (Ophiogomphus cecilia), grimizne plosnatice (Cucujus cinnaberinus), vidre (Lutra lutra) te nekoliko ribljih vrsta: bolen (Aspius aspius), prugasti balavac (Gymnocephalus baloni), Balonijev balavac (Gymnocephalus schraetser), sabljarka (Pelecus cultratus), ukrajinska paklara (Eudontomyzon mariae), veliki vretenac (Zingel zingel). Izvan
poplavnih područja prisutni su subpanonski i panonski stepski travnjaci na preostalim iznimno malim površinama. Područje ekološke mreže značajno je zbog očuvanja 11 ciljnih vrsta životinja (četiri vrste beskralježnjaka, šest vrsta riba te jedne vrste sisavca) i četiri stanišna tipa.

Napomena: * prioritetni stanišni tip

Na području ekološke mreže Sava nizvodno od Hrušćice (šifra: HR2001311, POVS), ukupne površine 13156 ha, utvrđena su tri ciljna stanišna tipa, uključujući i prioritetni stanišni tip Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) te 11 ciljnih vrsta – devet vrsta riba, jedna vrsta školjkaša i jedna vrsta vretenca.

Napomena: *prioritetni stanišni tip

Trpinja (šifra: HR2001045, POVS) obuhvaća 5,16 ha pašnjačke površine s fragmentarno razvijenom vegetacijom panonskih slanih stepa te predstavlja posljednju preostalu takvu površinu u kontinentalnoj Hrvatskoj. Područje predstavlja rijetko i jedinstveno stanište od posebnog botaničkog značaja. Za ovo područje određen je jedan ciljni stanišni tip – 1530* Panonske slane stepe i slane močvare.

Mala Dubrava Vučedol (šifra: HR2001088, POVS) područje je dio upravne jedinice Dubrava koja se nalazi u Vukovarsko-srijemskoj županiji jugoistočno od grada Vukovara. Važan je za očuvanje ciljnog staništa 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli i specifične vrste Salamunov pečat (Polygonatum latifolium). Litostratigrafske jedinice zastupljene na ovom području su pleistocenski močvarni les i holocenske aluvijalne naslage (šljunak, pijesak, silt i glina). Dio je Vukovarske lesne zaravni. Prisutnost procesa erozije. Dominantno tlo je eutrično smeđe tlo na lesu.

Stepska staništa kod Bapske (šifra: HR2001500, POVS)

Ovo područje sastoji se od tri cjeline koje se nalaze u blizini naselja Bapska, a prostiru se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Njihova površina je 78,02 ha. Područje ekološke mreže Stepska staništa kod Bapske prekrivena su kompleksom obradivih površina, šuma i stepskim travnjakom. Glavne elemente područja čine staništa subpanonskih stepskih travnjaka sveze Festucion valesiacae i srodnih sintaksa kojeg grade busenaste trave te druge trajnice, dok se kserotermne zajednice razvijaju na kamenitoj podlozi ili na glinasto-pjeskovitom tlu. Područje je važno za očuvanje ciljnog stanišnog tipa, 6240* subpanonski stepski travnjaci – Festucion valesiacae. Za ispašu stoke najviše se koristi dio područja ekološke mreže koji se nalazi s istočne strane naselja Bapska (površine oko 30 ha). Druga dva dijela područja ekološke mreže, na zapadnoj strani, koriste se također za ispašu, ali u znatno manjoj mjeri.

Stepska staništa kod Opatovca (šifra: HR2001501, POVS)

Područje ekološke mreže Stepska staništa kod Opatovca prostire se u smjeru sjever – jugozapad i predstavlja zapadne dijelove područja obuhvaćenih planom. Stepska staništa kod Opatovca predstavljaju područje ekološke mreže značajno za očuvanje stanišnoga tipa 6240* subpanonski stepski travnjaci – Festucion valesiacae, postojeće površine 0,70 ha te postojeće površine koje se nalaze u zoni od ukupno 14 ha. Područje se prostire na ukupnoj površini od 42,41 ha. Ovo područje obuhvaća akumulaciju s izgrađenom branom i crpnom stanicom.

Stepska staništa kod Šarengrada (šifra: HR2001502, POVS)

područje EM Stepska staništa kod Šarengrada sastoji se od dvije cjeline i prostire se najistočnije, također u smjeru sjeverozapad – jugoistok, na površini od 39,03 ha. Predstavlja jedan od posljednjih ostataka stepskih travnjaka te područje značajno za očuvanje ciljnog stanišnog tipa 6510 Nizinske košanice s vrstama Alopecurus pratensis i Sanguisorba officinalis. Područje je okruženo šumom u kojoj uglavnom prevladava hrast lužnjak i obični grab te obradivim površinama.